Na obilježavanju 33. godišnjice proboja koridora u Posavini, predsjednik entiteta Republika Srpska (RS), Milorad Dodik, iznio je niz političkih poruka koje dodatno produbljuju već postojeću krizu u Bosni i Hercegovini. U svom govoru Dodik je naglasio da RS posjeduje dovoljno snage i resursa da se odbrani od eventualnog napada iz drugog bh. entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine.
“Ono što moramo izbjeći su globalni sukobi, ali RS, za odbranu od napada iz Federacije Bosne i Hercegovine, ima resurse i sigurna je“, rekao je Dodik.
Dodik je takođe izjavio da se percepcija naroda u regionu kod zapadnih zemalja nije promijenila, te da se Srbi i dalje smatraju remetilačkim faktorom. U tom kontekstu, kritikovao je međunarodnu zajednicu zbog očekivanja da Srbi priznaju nezavisnost Kosova, kao i zbog pritisaka na njega da bezuslovno prihvati strukturu Bosne i Hercegovine.
“Od nas se traži, i od mene i od političara, da prihvatimo Bosnu i Hercegovinu. Ja je ne prihvatam iznad onog što piše u Ustavu”, istakao je Dodik.
Dodik je naglasio da je za njega Ustav BiH jasan kada je riječ o poziciji Republike Srpske i da traži povratak na izvorne ustavne nadležnosti tog entiteta. Tek tada, kaže, može se govoriti o zajedničkom statusu BiH.
“Mi smo protiv antiustavne BiH, a ona je danas upravo takva. To što je BiH danas, nema u Ustavu. Ako se oko toga složimo, složićemo se i oko svega drugog”, rekao je.
U nastavku govora, Dodik je otvoreno najavio dugorošni cilj da RS postane nezavisna država. Istakao je da se svijet više ne vodi principom jedne sile (unipolarnosti), već da živimo u multipolarnom sistemu u kojem Republika Srpska mora pronaći svoje mjesto.
“Važno je da imamo snažne i jake prijatelje. Od toga zavisi kako će naš mali narod proći kroz ovo teško i izazovno vrijeme”, zaključio je Dodik.
Kontekst političke krize
Ove izjave dolaze u trenutku intenzivne političke krize u Bosni i Hercegovini, pokrenute nakon što je Sud BiH početkom februara 2025. godine izrekao prvostepenu presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Ubrzo nakon presude, vladajuća koalicija u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojila je zakone kojima se onemogućava djelovanje državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija na teritoriji tog entiteta. Ustavni sud BiH je privremenom mjerom stavio te zakone van snage, ali su pravne i političke tenzije dodatno eskalirale.
Tužilaštvo BiH je otvorilo istragu protiv Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića zbog krivičnog djela “napad na ustavni poredak”. Sud BiH je čak odredio pritvor za sve trojicu, a naknadno raspisao i potjernicu.
Međutim, pokušaji da se Dodik uhapsi na teritoriji RS-a nisu uspjeli. Prilikom jednog pokušaja lišavanja slobode u Istočnom Sarajevu, reagovali su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a, onemogućivši djelovanje državnih službenika.
Zanimljivo je i to da je Interpol odbio zahtjev za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom, čime je dodatno zakomplikovana pravna dimenzija ovog slučaja.
Milorad Dodik nastavlja sa retorikom koja ozbiljno narušava funkcionalnost i stabilnost Bosne i Hercegovine. Njegove izjave o mogućem otcjepljenju Republike Srpske, nepriznavanju zajedničke države izvan okvira Ustava te ignorisanje odluka najviših pravosudnih institucija BiH, predstavljaju izazov za opstanak ustavno-pravnog poretka zemlje. Ujedno, njegovi postupci i riječi dodatno polarizuju ionako osjetljiv politički ambijent u regionu, ostavljajući otvoreno pitanje – kuda ide Bosna i Hercegovina?
